Najave
Posljednjih godina Španjolska bilježi izniman rast produktivnosti, dosegnuvši razine neviđene u tri desetljeća.
Ovaj napredak stavlja zemlju među vodeće u produktivnom poboljšanju unutar Europe, zahvaljujući promjenama u zapošljavanju i učinkovitosti.
Najave
Međutim, stručnjaci upozoravaju na mogući pad produktivnosti rada u 2026. godini, što bi moglo usporiti taj napredak.
Trenutno stanje i paradoks produktivnosti u Španjolskoj
Španjolska doživljava povijesni oporavak produktivnosti s godišnjim rastom od 1,4% od 2020., što je najveća stopa od 1995.
Najave
Ovo poboljšanje događa se zajedno s predviđenim padom produktivnosti po zaposleniku za 2025. i 2026., stvarajući očiti paradoks.
BDP raste 33% zbog produktivnosti i 60% zbog zaposlenosti, odražavajući neuravnotežen model s konkurentskim i troškovnim pritiscima.
Povijesni rast ukupne faktorske produktivnosti od 2020
Od 2020. ukupna faktorska produktivnost (TFP) u Španjolskoj raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,4%, nadmašujući ostale europske zemlje.
U 2024. TFP je porastao 1,9%, dok je europski prosjek pao 0,7%, s Njemačkom i Francuskom u negativnom trendu.
Ovo povećanje događa se zajedno s otvaranjem više od 2,4 milijuna radnih mjesta, unatoč sve manjem ulaganju u kapital.
Prognoza pada produktivnosti po zaposlenom u 2025. i 2026. godini
Za 2025. godinu predviđa se pad produktivnosti po zaposleniku od 0,3%, a za 2026. godinu nakon razdoblja oporavka još 0,2%.
Iako će BDP i zaposlenost nastaviti rasti, produktivnost rada neće dosegnuti razine prije pandemije, ostajući 3,6% ispod.
Ovo usporavanje odražava normalizaciju, ali pokazuje strukturnu krhkost u španjolskom proizvodnom sustavu.
Strukturni uzroci proizvodne neravnoteže
Proizvodna neravnoteža u Španjolskoj objašnjava se strukturnim neuspjesima kao što su niska ulaganja u inovacije u usporedbi s drugom imovinom.
Time se ograničava održivi rast i stvaraju pritisci na troškove rada koji utječu na dugoročnu konkurentnost.
Nadalje, smanjenje radnih sati i struktura zaposlenosti negativno utječu na produktivnost rada.
Nedovoljna ulaganja u R&D&I i tehnološku robu u odnosu na imovinu nekretnina
Španjolska ulaže manje u istraživanje, razvoj i inovacije te tehnološku robu, dajući prednost nekretninama s manjim utjecajem na produktivnost.
Taj nedostatak tehnoloških ulaganja usporava modernizaciju i konkurentnost u usporedbi s naprednijim gospodarstvima.
Neravnoteža u raspodjeli kapitala ograničava kapacitet za inovacije i poboljšanje proizvodnih procesa.
Utjecaj troškova rada i smanjenje radnih sati na produktivnost
Visoki troškovi rada i smanjeni radni sati usporavaju rast učinkovitosti i produktivnosti po zaposleniku.
Ti uvjeti kompliciraju fleksibilnu prilagodbu tržišta rada, utječući na konkurentnost poslovanja.
Kombinacija ovih čimbenika stvara krutost koja otežava poboljšanje produktivnosti u kratkom i srednjem roku.
Usporedba s eurozonom i španjolskim singularitetima
Španjolska pokazuje rast produktivnosti viši od prosjeka eurozone u posljednjih pet godina, odražavajući ključne sektorske napretke.
Međutim, suočava se s jedinstvenim izazovima kao što su velika ovisnost o tradicionalnim sektorima i manje tehnoloških ulaganja.
Ove posebnosti uvjetuju njegovu produktivnu evoluciju, razlikujući ga od obrazaca uočenih u vodećim europskim gospodarstvima.
Bolje stope rasta produktivnosti u Španjolskoj u usporedbi s Europom u posljednjih pet godina
U posljednjih pet godina Španjolska je ostvarila produktivne stope rasta koje premašuju stope rasta zemalja poput Njemačke i Francuske.
Ta se dinamika pripisuje oporavku nakon pandemije i poboljšanju određenih industrijskih i uslužnih segmenata.
Iako pozitivna, ova evolucija još nije uspjela zatvoriti duboke strukturne jazove u smislu produktivnosti.
Postojanost zaostajanja u BDP-u po stanovniku i produktivnosti rada u odnosu na europski prosjek
Unatoč napretku, Španjolska i dalje ima BDP po glavi stanovnika i produktivnost rada nižu od prosjeka eurozone.
Ovaj jaz odražava povijesna ograničenja ulaganja, obuke i tehnološke prilagodbe koja usporavaju održivi razvoj.
Prevladavanje ovih prepreka ključno je za postizanje stvarne konvergencije s najrazvijenijim europskim zemljama.
Mogućnosti i preporuke za konsolidaciju produktivnosti u 2026
Konsolidacija produktivnosti u 2026. zahtijeva iskorištavanje prednosti tehnološkog napretka i inovativnih načina rada za održavanje rasta.
Promicanje sveobuhvatne strategije koja kombinira digitalizaciju i osposobljavanje za posao ključno je za prevladavanje strukturnih izazova.
Isto tako, ključno je promicati politike kojima se potiču ulaganja u sektore s visokim potencijalom za produktivnost i dodanu vrijednost.
Digitalizacija, rad po ciljevima i modeli skraćenog dana kao poluge za poboljšanje
Digitalizacija pokreće učinkovitost optimizacijom procesa i olakšavanjem rada ciljevima, povećanjem motivacije i rezultata.
Modeli skraćenog dana mogu poboljšati kvalitetu života i produktivnost promicanjem zdrave ravnoteže između rada i odmora.
Te poluge omogućuju veću fleksibilnost i prilagodbu, ključne za odgovor na tržišne promjene i poboljšanje konkurentnosti.
Prijedlozi za međunarodnu gospodarsku politiku za poticanje ulaganja i digitalne obuke
Međunarodne politike moraju promicati porezne poticaje za tehnološka ulaganja i kontinuirano usavršavanje u digitalnim vještinama.
Imperativ je uspostaviti suradnju između javnog i privatnog sektora kako bi se stvorili programi obuke prilagođeni stvarnim zahtjevima.
Promicanje multilateralnih fondova usmjerenih na inovacije i digitalizaciju može ubrzati produktivnu transformaciju u Španjolskoj.
