Najave
Koncept i ciljevi planetarne prehrane
The planetarna dijeta riječ je o modelu prehrane koji se temelji na znanstvenim načelima i nastoji promicati zdravu, a ujedno i održivu prehranu.
Njegovo podrijetlo nastaje kao odgovor na ekološku krizu i zdravstvene probleme povezane s tradicionalnom hranom, promičući hitne promjene navika.
Najave
Ova dijeta ima za cilj uravnotežiti dobrobit ljudi i zaštitu okoliša kako bi se stvorio pozitivan utjecaj na planet i njegove stanovnike.
Definicija i znanstveno podrijetlo
Planetarnu prehranu, ili "climatarian”", razvila je EAT-Lancetova komisija kako bi uspostavila prehrambene smjernice koje smanjuju štetu okolišu.
Najave
Njegova znanstvena osnova analizira ekološki otisak različitih namirnica, promičući veću potrošnju biljaka i manji unos proizvoda s visokim otiskom.
Ovaj pristup pomaže u ublažavanju emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane, ubrzavajući borbu protiv klimatskih promjena.
To je model koji integrira javno zdravlje i održivost okoliša kako bi se postigli odgovorniji i uravnoteženiji prehrambeni sustavi.
Ciljevi zaštite okoliša i zdravlja
Planetarna prehrana nastoji smanjiti globalne emisije uzrokovane hranom, koja predstavlja oko trećinu zagađujućih plinova.
Poticati konzumaciju lokalne, sezonske, organske hrane s malo crvenog mesa i mliječnih proizvoda kako bi se smanjio utjecaj na okoliš.
U zdravstvu se pokazalo da ova dijeta smanjuje rizike od kardiovaskularnih bolesti, raka i preuranjene smrtnosti do 30%.
Njegovo masovno usvajanje moglo bi spriječiti milijune smrti godišnje i smanjiti učestalost kroničnih bolesti, promičući zdraviju budućnost za sve.
Dijetetski principi planetarne prehrane
The planetarna dijeta naglašava potrošnju hrane koja ima manji utjecaj na okoliš, dajući prednost održivom bilju i proizvodima.
Promiče uravnoteženu prehranu koja štiti i ljudsko zdravlje i prirodne resurse planeta.
Ova načela vode odabir hrane kako bi se postigao pravedan i ekološki održiv prehrambeni sustav.
Preporučena hrana i njihovo podrijetlo
Preporučuje se povećanje unosa voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica, po mogućnosti organski proizvedenih.
Lokalno i sezonsko podrijetlo ključno je za smanjenje ugljičnog otiska i podupiranje održivih poljoprivrednih sustava.
Umjerena konzumacija održive ribe također je dio ovog vodiča koji promiče zdrave morske ekosustave.
Ovi izbori pridonose bioraznolikosti i poboljšavaju nutritivnu kvalitetu prehrane.
Hrana za smanjenje ili izbjegavanje
Predlaže se drastično ograničavanje crvenog mesa i mliječnih proizvoda, koji stvaraju veliki utjecaj na okoliš i utjecaj na zdravlje.
Osim toga, preporuča se izbjegavati ultra-prerađenu hranu i dodane šećere, koji štete zdravlju i okolišu.
Smanjenje ove hrane pomaže smanjiti emisije stakleničkih plinova i sprječava kronične zdravstvene probleme.
Ovaj pristup promiče prirodniju i ekološki osviješteniju prehranu.
Važnost lokalne i sezonske proizvodnje
Konzumacija lokalnih i sezonskih proizvoda smanjuje emisije povezane s prijevozom i skladištenjem hladnjaka.
Ova praksa jača lokalno gospodarstvo i smanjuje otpad, pridonoseći globalnoj održivosti hrane.
Proizvodnja usklađena s prirodnim ciklusima poštuje ekosustave i jamči svježiju i hranjiviju hranu.
Zanimljiva činjenica
Bacanje hrane odgovorno je za 10% globalnih emisija stakleničkih plinova, a njegovo smanjenje je ključno.
Utjecaj postojećeg prehrambenog sustava na okoliš
Globalni prehrambeni sustav značajno pridonosi klimatskim promjenama, odgovoran je za trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova.
Te emisije uglavnom dolaze iz životinjske proizvodnje, upotrebe gnojiva i intenzivne poljoprivredne prakse, ugrožavajući planetarno zdravlje.
Transformacija prehrambenog sustava ključna je za smanjenje utjecaja na okoliš i osiguranje održive budućnosti.
Emisije stakleničkih plinova
Trenutna proizvodnja i potrošnja hrane stvara približno 30% stakleničkih plinova diljem svijeta.
Crveno meso i mliječni proizvodi imaju posebno visok utjecaj na okoliš zbog ispuštanja metana i upotrebe koja zahtijeva velike resurse.
Usvajanje biljne prehrane značajno smanjuje te emisije, pogodujući ublažavanju klimatskih promjena.
Stoga planetarna prehrana nastoji smanjiti ovisnost o hrani s visokim otiskom kako bi se zaštitila klimatska ravnoteža.
Smanjenje otpada i transporta
Bacanje hrane doprinosi oko 10% globalnih emisija, što ga čini značajnim izvorom onečišćenja koje se može izbjeći.
Nekonzumirana hrana završava na odlagalištima gdje stvara zagađujuće plinove, stoga je smanjenje otpada ključno za održivost.
S druge strane, davanje prioriteta lokalnim i sezonskim proizvodima smanjuje emisije povezane s prijevozom i hlađenjem.
Ove kombinirane akcije jačaju lokalno gospodarstvo i minimiziraju ekološki otisak prehrambenog sustava.
Prednosti za zdravlje i održivost
Planetarna prehrana nudi sveobuhvatne prednosti, poboljšavajući zdravlje pojedinca i promičući održivost okoliša usvajanjem odgovornih prehrambenih navika.
Odabirom hrane biljnog podrijetla i održivih praksi stvarate dobar ciklus koji štiti i ljude i planet.
Ovaj pristup predstavlja priliku za smanjenje tereta bolesti uz istovremeno smanjenje globalnog utjecaja na okoliš.
Smanjenje rizika od bolesti i smrtnosti
Slijeđenje planetarne prehrane smanjuje rizik od prerane smrti povezane s kroničnim bolestima poput kardiovaskularnih bolesti i raka do 30%.
Uključujući voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice jača imunološki sustav i pomaže u sprječavanju važnih zdravstvenih dijagnoza.
Osim toga, ova dijeta pomaže u kontroli rastućih problema kao što su dijabetes i pretilost, promičući višu kvalitetu života.
Doprinos zaštiti okoliša
Usvajanje planetarne prehrane pomaže smanjiti emisije stakleničkih plinova koje stvara prehrambena industrija, ključna u borbi protiv klimatskih promjena.
Preferencija prema lokalnoj, sezonskoj hrani s manjim ekološkim otiskom štiti biološku raznolikost, tlo i kvalitetu vode.
Smanjenjem rasipanja hrane i potrošnje proizvoda s visokim utjecajem na okoliš, ova prehrana promiče pravednije i održivije prehrambene sustave.





